Mining Global Group/Gdje poslujemo

Gdje poslujemo

Sedamnaest država, jedan bazen, jedan standard

Geologija, koridori i luke koji odlučuju koliko ležište vrijedi.

Regija

Sedamnaest država koje dijele rijeku, planinski lanac i nekoliko luka

Rumunjska leži usred bazena koji se ponaša kao jedinstveno trgovačko područje. Proizvođač iz Slovačke natječe se za iste ugovore kao i proizvođač iz Bugarske; teret iz Srbije i teret iz Moldavije stižu do istoga kupca kroz iste tri ili četiri izlazne točke. Regiju obrađujemo kao jedno tržište, iz jednoga operativnog društva, po jednom standardu.

Dunav Karpati Crno more Jadran Egejsko more RUMUNJSKABUGARSKAMOLDAVIJAUKRAJINAMAĐARSKASLOVAČKAČEŠKASRBIJABOSNA I HERC.CRNA GORAALBANIJASJ. MAKEDONIJAKOSOVOHRVATSKASLOVENIJAGRČKAPOLJSKA ConstanțaGalațiRuseVarnaSolunPirejRijekaKoperPločeBarDračBudimpeštaGdańskŚwinoujście
Sedamnaest država dunavsko-karpatsko-balkanskog bazena. Puni znakovi su morske luke; rombovi su riječni terminali. Obrisi država iscrtani su prema javnim podacima o granicama u mjerilu 1:50m; Dunav i karpatski luk prikazani su okvirno.

01 — Donji Dunav i Crno more

Rumunjska · Bugarska · Moldavija · Ukrajina

Karbonati, sol, kvarcni pijesak, bentonit i gips u velikim količinama; iza njih polimetalni i željezni rudni distrikti. Jedini klaster s vlastitim pristupom dubokom moru.

02 — Karpati i Panonija

Mađarska · Slovačka · Češka

Magnezit i kaolin svjetskoga ranga, staklarski pijesak, boksit, perlit i zeolit. Bez izlaza na more: što se može prodati odlučuje prijevoznina, a ne geologija.

03 — Zapadni Balkan

Srbija · Bosna i Herc. · Crna Gora · Albanija · Sj. Makedonija · Kosovo

Bakar, olovo i cink, boksit, kromit te litij i borati. Izvan carinske unije EU-a — svako kretanje robe je uvoz ili izvoz.

04 — Jadran i Egej

Hrvatska · Slovenija · Grčka

Jedno od najbogatijih europskih područja industrijskih minerala i obala kojom ostatak bazena izlazi na Sredozemlje.

05 — Susjedstvo

Poljska

Najveći europski proizvođač bakra, uz srebro, cink i olovo, kamenu sol i agregate, te s vlastitom dubokom vodom na Baltiku. Na karti je iscrtana svjetlije jer je uz bazen, a ne u njemu.

Klaster 01 — Donji Dunav i Crno more

Količine i jedina duboka voda u bazenu

  • Što krije tlo

    Građevni i industrijski karbonati duž karpatskog predgorja; neka od najvećih europskih ležišta kamene soli; kvarcni pijesci, bentonit, gips i zeolit; iza njih polimetalni distrikti Apusena i Banata, bakreni pojas Srednogorja i olovno-cinkovi distrikti Rodopa; dalje na istoku željezo, mangan, titanijsko-cirkonske naplavine i grafit.

  • Kako odlazi

    Constanța za duboko more; Galați i Brăila, dokle je Dunav još plovan za morske brodove; Ruse i Vidin na bugarskoj obali; Varna i Burgas na Crnome moru. Željeznicom i cestom na zapad u mrežu EU-a.

  • Što otežava posao

    Ljetni niski vodostaj Dunava određuje gaz, a gaz određuje tonažu — teglenica koja u travnju ukrca 2.000 t u rujnu može ukrcati 1.100 t. Prema istoku promjena širine kolosijeka 1435/1520 mm znači prekrcaj ili zamjenu okretnih postolja na granici.

  • Zašto je prvi

    To je jedini klaster u kojem proizvođač može doći do dubokovodne luke bez prelaska carinske granice i u kojem je materijal iz države članice EU-a ujedno materijal EU-a.

Etaže, rijeka, luka — tri stvari koje odlučuju ima li karbonatno ležište tržište izvan vlastite županije.

Klaster 02 — Karpati i Panonija

Minerali svjetske klase, četiristo kilometara od mora

  • Što krije tlo

    Magnezit svjetskoga ranga, talk i vapnenac u slovačkim Karpatima. Kaolin koji je referenca za svjetsku keramičku industriju, staklarski pijesak, feldspat (glinenac), bentonit i dijatomit u Bohemiji, s litijsko-kositrenim distriktom u Rudogorju. Boksit, perlit, zeolit i bentonit diljem Panonskog bazena.

  • Kako odlazi

    Bez ikakve obale. Željeznicom na zapad do sjevernomorskih luka, Dunavom na sjeverozapad kanalom Rajna–Majna–Dunav do Rotterdama ili na jug do Jadrana preko Kopra i Rijeke. Budimpešta je čvorište.

  • Što otežava posao

    Prijevoznina je cijeli argument. Proizvođač četiristo kilometara od luke natječe se s onim četrdeset kilometara od luke, po istoj specifikaciji, kod istoga kupca. Zato vrijednost ovdje leži u proizvodima visoke specifikacije, a ne u tonaži.

Klaster 03 — Zapadni Balkan

Metali i granica koja dolazi s njima

  • Što krije tlo

    Bakreno-zlatni pojas Timoka i Bora te otkriće litija i borata europskog značaja u Srbiji. Boksit, željezo, olovo i cink te kamena sol u Bosni i Hercegovini. Boksit te olovo i cink u Crnoj Gori. Olovo i cink te bakar u Sjevernoj Makedoniji, a na Kosovu distrikt Trepča, jedan od najstarijih i najvećih olovno-cinkovo-srebrnih kompleksa u Europi. Kromit u Albaniji, povijesno među najvećim svjetskim proizvođačima, a uz njega i lateritni nikal.

  • Kako odlazi

    Ploče za bosanski koridor, Bar za Crnu Goru i Srbiju, Drač za Albaniju, Solun prema jugu. Željeznička je mreža rijetka i mjestimice jednokolosiječna.

  • Što otežava posao

    Izvan carinske unije EU-a: svako kretanje robe je uvoz ili izvoz, s dokumentacijom, carinom i kašnjenjem koje to podrazumijeva. Ishođenje dozvola je sporo, politički ciklus kratak, a suglasnost lokalne zajednice stvarno je ograničenje za stvarne projekte — ne formalnost.

  • Kako ondje radimo

    Polako i uz pravne savjetnike. Balkansku imovinu vrijedi razmotriti kada su prava na nju čista i kada je cijena puta do luke utvrđena; ne vrijedi ništa kada se bilo što od toga pretpostavlja.

Klaster 04 — Jadran i Egej

Europska obala industrijskih minerala

  • Što krije tlo

    Grčka je prava sila industrijskih minerala: perlit svjetskoga ranga, bentonit s egejskih otoka, magnezit, boksit, lateritni nikal, huntit i mramor. Hrvatska i Slovenija imaju vapnenac, dolomit i gips te obalno građevinsko tržište koje agregat troši bez prestanka.

  • Kako odlazi

    Koper i Rijeka na vrhu Jadrana; Solun i Pirej na Egejskom moru; te otočni kamenolomi koji preko vlastitih pristana tovare izravno u brod.

  • Što otežava posao

    Otočni i obalni pogoni opstaju ili propadaju na svojem pristanu i svojoj dozvoli. Okolišna i turistička ograničenja u Egeju trajna su, o njima se ne pregovara, i svaka procjena koja ih zanemaruje bezvrijedna je.

Izlaz

Ležište bez puta samo je geološka zanimljivost

To su izlazne točke kojima se bazen doista služi. Koju od njih proizvođač može dosegnuti i po kojoj cijeni po toni odlučuje o vrijednosti ležišta više nego kakvoća njegove rude.

Constanța
Crno more — dubokovodna luka bazena
Galați · Brăila
Pomorski Dunav — prekrcaj rijeka/more
Ruse · Vidin
Dunav — bugarska obala
Varna · Burgas
Crno more — rasuti teret i kontejneri
Budimpešta
Dunav — Rajna–Majna–Dunav do Rotterdama
Koper
Jadran — kratki put Srednje Europe
Rijeka
Jadran — rasuti i generalni teret
Ploče
Jadran — bosanski koridor
Bar · Drač
Jadran — Crna Gora i Albanija
Solun · Pirej
Egej — Sredozemlje i dalje

Put procjenjujemo prije nego što procijenimo materijal. Cesta, željeznica, teglenica i brod — svaki ima svoju stepenicu troška i točku u kojoj trošak, vlasništvo i rizik prelaze na drugu stranu, i tu točku imenujemo u ugovoru prije nego što se teret pokrene.

Operativa — Rumunjska

Naše operativno društvo radi u Rumunjskoj

Mining Global Romania S.R.L. u Bukureštu operativno je društvo grupe za regiju. Ono razvija i procjenjuje poslove u Rumunjskoj: proizvođače, eksploatacijska polja ponuđena u javnim krugovima dodjele koncesija, sekundarne izvore i logistiku koja odlučuje stiže li išta od toga na tržište. U nastavku je razlog zašto je grupa svoje operativno društvo smjestila upravo ondje, a ne bilo gdje drugdje u bazenu.

  • Država članica EU-a

    Rumunjski je materijal materijal EU-a — bez carinske granice, uz punu regulatornu usklađenost, a kupac u Njemačkoj ili Italiji tretira ga kao domaću ponudu.

  • Strateški zamah

    Europska agenda kritičnih sirovina uključuje strateške projekte na rumunjskom tlu, a nacionalno nadležno tijelo provodi aktivne javne krugove dodjele koncesija.

  • Stvarno bogatstvo

    Karbonati, kvarcni pijesak, sol, bentonit, grafit, obojeni metali — i rudarska tradicija koju je većina Europe izgubila.

  • Logistika koja funkcionira

    Constanța na Crnome moru, dunavski koridor, cestovna i željeznička mreža EU-a preko zapadne granice. To je jedina država u bazenu koja ima sve troje.

CONSTANȚA BUKUREŠT ORADEA TEMIŠVAR Crno more
Pojednostavnjena karta — luke, čvorišta i karpatski luk

Doseg

Četiri baze, tri kontinenta

Grupa se vodi iz svojeg holdinga u Delawareu i posluje iz četiriju baza, od kojih svaka ima ulogu u pokrivanju tržišta. Ponuda se pronalazi i provjerava ondje gdje je materijal; potražnja se zadovoljava ondje gdje su kupci.

Bukurešt
Rumunjska — Europa i Istočna Europa
Temišvar
Rumunjska — operativa i logistika
Monte Carlo
Monako — Srednja Europa i Sredozemlje
Miami · Brickell
Sjedinjene Američke Države — Amerike
Dubai
Ujedinjeni Arapski Emirati — Bliski istok i Azija

Lokacije iz kojih grupa posluje, a ne adrese registriranih sjedišta. Sjedište holding društva nalazi se u Wilmingtonu, Delaware.

Što ova stranica kaže, a što ne kaže. Ona opisuje geologiju i logistiku jedne regije, u cijelosti prema javnim izvorima. Navođenje neke države ovdje znači da ondje kvalificiramo ponudu i druge ugovorne strane. Ono ne znači da u toj državi imamo licenciju, rudarsko pravo, koncesiju ili registrirano društvo. Ondje gdje ih imamo, ove mrežne stranice navode subjekt i njegov registarski broj, i nigdje drugdje.